U utorak, 17. travnja na programu šestog Hrvatskog aktivističkog festivala VIDIK fest govorilo se o odvojenom prikupljanju otpada. Na tribini “Odvojeno prikupljanje otpada” u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu govorili su bivši ministar zaštite okoliša i energetike prof. dr. sc. Slaven Dobrović, pomoćnik direktora tvrtke Ponikve s otoka Krka Ivan Jurešić i ekoaktivistica iz redova Hrvatske udruge Benedikt mr. sc. Goranka Adam, dok je skupom moderirao dr. med. Vide Popović, predsjednik HUB-a.
Kao uvod u temu, Vide Popović je naglasio da se u sklopu VIDIK festa više puta govorilo o temama vezanim uz gospodarenje otpada, prije svega u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Grad Split je koliko nam je poznato krenuo s prijedlozima lokacija za reciklažna dvorišta te je naglasio kako će se i Hrvatska udruga Benedikt uključiti u praćenje ove problematike u cilju poticanja na rješavanje gorućih komunalnih problema. Goranka Adam je kazala da je sve to što se čini nedovoljno i da još uvijek po pitanju zbrinjavanja otpada tapkamo na mjestu. Sve nas to podsjeća na onu reklamu ”Smrdi, smrdi, strašno smrdi”. Na Karepovcu smrdi naš mentalni sklop, istaknula je, smrdi naša neodgovornost i površnost. Mi smo odložili taj otpad, to brdo smeća.

U svom izlaganju se osvrnula na osnovna načela održivog gospodarenja otpadom, koja su navedena na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti: http://www.mzoip.hr/hr/otpad/odrzivo-gospodarenje-otpadom.html
Posebno je istaknula prva dva načela: 1. “onečišćivać plaća” i 2. “načelo blizine”. Od svih načela u Splitsko-dalmatinskoj županiji primjenjuje se samo prvonačelo: “onečišćivač plaća”. Lokacija smetlišta nazvanog Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici je u potpunoj suprotnosti s drugim načelom: – “načelo blizine”. Lećevica, koja se nalazi na samoj granici SDŽ prema Šibensko-kninskoj županiji, najudaljenije je mjesto od svih gradova, općina, mjesta u SDŽ što je prema “načelu blizine” potpuno neprihvatljivo i što će nepovoljno utjecati na cijenu prijevoza smeća iz cijele županije do Lećevice a isto tako i prijevoz obrađenog smeća RDF-a natrag do cementara, a platit ćemo i spaljivanje tog istog smeća u cementarama. Osim skupog i nepotrebnog prijevoza smeća iz Splita u cijenu prijevoza će ući i transport smeća sa svih otoka, od Makarske, Vrgorca, Imotskoga, Vrlike i svih drugih mjesta između navedenih, a to je cijena za prijevoz više stotina kilometara dnevno. Ako se još doda i činjenica da na predviđenoj lokaciji nema izgrađene infrastrukture (voda, struja, odvodnja, putevi, ceste, pa i tunel kroz Kozjak) lokacija za Centar u Lećevici (točnije u Kladnjicama) je potpuno neprihvatljiva. Gđa Adam je zatim posebno naglasila i činjenicu da se Lećevica, osim što je nedopustivo daleko od mjesta nastanka županijskog smeća, nalazi na izrazito krškom području na kojem je dokazano da su podzemne vode povezane s izvorom Jadra.
Bivši ministar zaštite okoliša i energetike, saborski zastupnik prof. dr. sc. Slaven Dobrović je istaknuo kako danas u okolišu postoje brojne evidencije o zabrinjavajućem stanju okoliša koje se izravno mogu povezati s lošim postupanjem s otpadom. Problem plastike u morima i oceanima će nas tek iznenaditi svojim obimom i ozbiljnošću, zatim sveprisutnost mnogih zagađivala u okolišu, a postoji i značajan doprinos nezaustavljivom rastu stakleničkih plinova u atmosferi.Naveo je da je razlog tome krivi, linearni model ekonomije koji polazi od crpljenja resursa, goleme potrošnje i završava sve masovnijim odbacivanjem, uglavnom uništene materije za koju se onda traže razne tehnologije. No, rješenje je u kružnoj ekonomiji koja uključuje efikasno korištenje resursa i maksimalan povrat tvari i predmeta u gospodarski sustav. Naglasio je da je to nemoguće bez cjelovitog sustava odvojenog prikupljanja, reciklažnim centrom sa sortirnicom i kompostištem i centrom za ponovnu potrebu. Komentirao je kako je posve neobično da grad Split u svojem Planu gospodarenja otpadom nema niti predviđenu lokaciju, a onda niti namjeru za izgradnju sortirnice i kompostišta, odnosno reciklažnog centra. Takav reciklažni centar treba biti bliže Splitu, i on bi mogao nositi naziv centar za čist okoliš (za razliku od centra u Lećevici), jer se u njemu odvojeno prikupljene reciklabilne tvari pretvaraju u sirovine, spremne za tržište i kružnu ekonomiju. Nažalost, uz ovu i dalje nepromijenjenu politiku gospodarenja otpadom, građani Splita će biti osuđeni na sustav koji se potpuno oslanja na nepotrebni i štetan projekt u Lećevici, čime se krše mnoga načela, a i sama hijerarhija upravljanja otpadom. Podsjetio se i doprinosa velikog splitskog ekoaktiviste pokojnog prof. Tomislava Lerotića, koji je znao na sjajan način vizualizirati održivost i tako dati svoj poseban pečat brojnim projektima održivog razvoja.
Pomoćnik direktora tvrtke Ponikve Ivan Jurešić publici se obratio s prezentacijom konkretnih koraka koje su oni poduzeli na otoku Krku uključujući postavljanje sortirnice i kompostane, 1500 zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Sada rade intenzivno na sustavu ”od vrata do vrata” kako bi sva domaćinstva opskrbili s kantama za odvojeno prikupljanje otpada. Nakon njihovih izlaganja, iz publike su se mogla čuti vrlo kvalitetna pitanja od strane predstavnika lokalnih ekoloških udruga te je uslijedila konstruktivna rasprava.
hu-benedikt.hr