Povodom desete godišnjice smrti istaknutog franjevca, znanstvenika i publiciste fra Špira Marasovića (1944 –2013) koji se u svom istraživačkom radu najviše bavio temama socijalnog nauka Crkve u okviru festivala kulturnog aktivizma VIDIK fest 2023 voditelj Međunarodnog znanstvenog simpozija dr.sc. Bruno Petrušić u utorak, 9.05.2023. održat će predavanje posvećeno njegovom liku i djelu. VIDIK fest 2023 je prava prilika da se  podsjetimo lika i djela fra Špira Marasovića koji je obnašao brojne dužnosti. Bio je član Komisije Hrvatske biskupske konferencije Justitia et pax, pročelnik Katedre moralne teologije na KBF-u u Splitu, član Nacionalnoga bioetičkog povjerenstva za medicinu, suradnik Franjevačkog instituta za kulturu mira, urednik lista Veritas i jedan od utemeljitelja KRAK-a (Kršćanskog akademskog kruga). Objavljivao je mnogobrojne članke u kojima je otvoreno kritizirao aktualne društvene probleme, korupciju, političku zloporabu položaja, nedostatak solidarnosti i iskrene brige za opće dobro. Nadasve se zalagao za franjevački ideal bratstva poštivajući svaku osobu i različita mišljenja. Znao je nedvojbeno raskrinkati svaku  vrstu političke demagogije koja zastire put istini i pravednosti. Ovaj omiljeni fratar konventualac, znanstvenik i publicist bio je pažljivi promatrač crkvenih i društvenih zbivanja. U kolumni Uzvodno u listu Veritas jednako je bio kritičan prema komunizmu kao i bešćutnom kapitalizmu. Smatrao je da odgovorna politika počiva na aktivnoj skrbi za opće dobro i principu služenja a ne vladanja. Fra Špiro je znao oštro kritizirati manipulaciju domoljubnim i kršćanskim osjećajima kod nekih naših političara koji se rado pozivaju na one vrednote koje niti žive niti do njih drže. Zalagao se za autonomiju Crkve i njenu odvojenost od bilo kakve stranačke politike. Svoje stavove argumentirao je činjenicom da ne pripadaju svi katolici istoj stranci te bi svako nagovaranje na ovu ili onu stranu bilo besmisleno. Kao temeljni preduvjet kršćanskog bavljenja politikom isticao je odgoj za ispravnu savjest. Bez ispravne savjesti nema zrelih i odgovornih pojedinaca a još manje političara. Zadaća je kršćana u politici, govorio je, upravo u tome da vrate dostojanstvo politici svojim primjerom i zalaganjem. Ne u raskoraku vjere i morala nego u autentičnom angažmanu koji ne uzmiče pred pritiscima i primamljivim ponudama. Govorio je o licemjerstvu kao odlici pokvarenih ljudi koji će odgovornost za svoje postupke uvijek prebaciti na druge tražeći načina da se izvuku iz svake situacije koja bi ih mogla kompromitirati. Takvi će se pojedinci okružiti ljudima koji nisu ni stručni ni sposobni samo zato da bi mogli manipulirati. Briga za opće dobro nikada neće biti u fokusu njihove pažnje. Govoreći o demokršćanskoj opciji kao onoj koja je deklarativno najbliža socijalnom nauku Crkve fra Špiro Marasović je isticao da tu treba biti oprezan jer se mnoge stranke u svojim imenima ili programima pozivaju na takva načela. No prava demokršćanska opcija nije nužno ni ''lijeva'' ni ''desna'' već je ona zasebna kategorija političkog centra. Danas se mnogi s tavim stavom ne bi složili. No, za fra Špira nije bilo nikakva razloga pružati otpor razboritim prijedlozima koji dolaze s ljevice ili neke druge opcije. Razborit političar treba biti slobodan i uključiv. Treba staviti boljitak građana na prvo mjesto a ne partikularne interese.

Kao posebni problem u našem društvu isticao je ono što moralna teologija naziva ignorantia affectata – svjesno podržavano neznanje. To je manipulacija ili javno obmanjivanje često u političkom diskursu kada se unaprijed zauzima negativan stav prema svim idejama i inicijativama koje dolaze iz nekog drugog političkog spektra. Dobre ideje odbacuju se samo zato što je netko drugi to rekao. Ne samo da se odbacuju već se oni pozitivni primjeri i inicijative opstruiraju na dugoročnu štetu. Takvi destruktivni stavovi koji vode u smjeru kočenja razvojnih projekata na štetu Republike Hrvatske nikako nisu znak razvoja demokracije nego su znak stalne podjela i usmjerenosti isključivo na vlastite interese.  

Stoga je metoda podijeli- pa- vladaj koju koriste destruktivci najbolji recept za neprovođenje reformi i procesa potrebnih za cjeloviti razvoj društva. Znati što je dobro a ne činiti grijeh je koji rezultira gubitkom vjerodostojnosti i kredibiliteta. A demokršćanin mora više držati do vjerodostojnosti i kredibiliteta jer se poziva na kršćanska načela. S pravom se pitamo je li takvo demokršćanstvo o kojemu je govorio fra Špiro u krizi? Ima li takvih pojedinaca u našem društvu koji se opiru mediokritetskom načinu razmišljanja?

Demokracija je, kako fra Špiro ističe u članku Društvene odrednice  suvremenoga  vjeronaučnog  navještaja u Hrvatskoj, u hrvatskom društvu ''svojevrsni Areopag na kojem za kršćansko poslanje postoji „oltar nepoznatog Boga“ (usp. Dj 17, 23).

S.Dr/Hub