Drugog dana održana je tribina „Rad i nezaposlenost“ na kojoj su gostovali Jasminka Lemo, predsjednica Udruge nezaposlenih Splitsko-dalmatinske županije, mr. sc. Renato Jerončić, predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Split, kapetan Ivan Knežević, izvršni direktor Pomorskog instituta Split i Đina Perkov koja je predstavila projekt ekonomije zajedništva. Jasminka Lemo je istaknula kako je Udruga nezaposlenih osnovana prije nešto više od godinu dana, a nastala je kao rezultat neuspješnog i osporavanog pokušaja da se osnuje sindikat nezaposlenih Hrvatske.

Cilj Udruge je pomoći nezaposlenima u savjetovanju i pružanju psihološke pomoći, edukacijama, pronalaženju posla i slično te pridonijeti smanjenju nezaposlenosti. Požalila se kako su od strane grada Splita prije nekoliko mjeseci dobili prostorije u ruševnom stanju te kako su morali uložiti mnogo napora, vremena i novca za uređenje istih. Pohvalila je dobru suradnju sa Zavodom za zapošljavanje u niz zajedničkih projekata kojima su aplicirali za sredstva EU fondova. Mr. sc. Renato Jerončić je kazao kako su izostanak investicija i nemotiviranost poduzetničkog duha s jedne strane te s druge strane stalno prisutan proces smanjenja opsega obima poslovanja ili čak gašenja poduzeća i obrta dali za rezultat smanjen broj ukupnih radnih mjesta u županiji u cjelini u 2013. godini. Broj registriranih nezaposlenih osoba naročito se povećao u posljednjem kvartalu 2013. godine kao direktna posljedica pada broja ukupno zaposlenih osoba. Broj registriranih nezaposlenih osoba je ostao na visokoj razini što je utjecalo na iznimno visoku stopu nezaposlenosti koja je na kraju godine iznosila 27,2%, što je značajno iznad prosjeka Republike Hrvatske koji je iznosio 20,7%. Ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje realno kontinuirano međukvartalno smanjenje još od 2009. godine.

Tako je na kraju 2013. godine, prema podacima iz Zavoda za mirovinsko osiguranje, bilo zaposleno 133.510 osoba što nam govori da tek svaka druga radno sposobna osoba radi. Svoje izlaganje mr. sc. Jerončić je zaključio mišlju kako je znanje zanemareno, a unutrašnje inovacije izostaju. Upravo je znanje specifičan proizvodni faktor koji se suštinski razlikuje od klasičnih proizvoda i usluga jer znanje nije potrošiva roba, nije konkurentna i isključiva roba, ima neograničen rast jer se zasniva na ljudskim idejama, koje su nepresušne, ima prirodu “javnog dobra” koja uvijek nadilazi privatnu korist onog koji je stvorio novo znanje“. Stoga, kako bi Splitsko-dalmatinska županija postala dugoročno konkurentna i „popravila“ svoju situaciju na tržištu rada, potreban je okret prema „gospodarstvu znanja“, u partnerskom odnosu sa ostalim dionicima na tržištu rada, zaključio je mr. sc. Jerončić. Kapetan Ivan Knežević predstavio je projekt „Uspješno financijsko poslovanje Hrvatske pomorske industrije“ koji podrazumijeva gradnju 12-14 brodova godišnje, a s ciljem pune zaposlenosti hrvatskih brodogradilišta.
Trećeg dana održana je javna rasprava na temu socijalnih problema grada Splita. Na tribini su kao uvodničari govorili Slavko Jerončić, ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, Đordana Barbarić, predsjednica udruge MOST, dr. Vesna Fridl Vidas, potpredsjednica Udruge za hospicij i palijativnu skrb Split, Andrej Kovač, voditelj socijalnih programa Društva Crvenog križa Split i č.s. Ljiljana Todorić, predsjednica Katoličke udruge Lovret. Zaključci navedene javne rasprave su:

- sve organizacije i udruge koje se bave humanitarnim radom i provođenjem socijalnih programa za najpotrebitije sugrađane imaju problema s manjkom prostora za provođenje svakodnevnih aktivnosti i realizaciju programa,
- Splitu nedostaje najmanje 10 kreveta u prihvatilištu za beskućnike te trenutni uvjeti življenja u prihvatilištu nisu adekvatni (trenutno u prihvatilištu borave 22 osobe),
- sustav palijativne skrbi još uvijek nije uspostavljen na razini Republike Hrvatske u skladu sa zadanim zakonskim okvirima i nacionalnim strateškim dokumentima, a po tom pitanju kao i po pitanju pokretanja hospicija Split i Splitsko-dalmatinska županija su puno lošiji u odnosu na neke druge krajeve Hrvatske,
- danas na području Splitsko-dalmatinske županije ima oko 4000 neizlječivo bolesnih osoba kojima je potreban neki oblik palijativne skrbi,
- na temelju velikog interesa javnosti i potrebe za hospicijem na području Splita gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji ponuđen je sagrađeni objekt na Mejašima („zgrada Matošić“) da bude hospicij te da služi za pružanje palijativne skrbi, ali se grad Split još nije službeno očitovao na izneseni prijedlog,
- potrebno je što žurnije organizirati i pronaći adekvatan prostor za dječju psihijatriju unutar Kliničkog bolničkog centra Split,
- sve organizacije i udruge koje se bave humanitarnim radom i provođenjem socijalnih programa trebaju djelovati u što većem zajedništvu i pomažući se međusobno kako bi se postigli što bolji rezultati za socijalno najugroženije i najpotrebitije građane grada Splita.
Četvrtog dana VIDIK festa predavanje o racionalnoj upotrebi cjepiva održao je prof. dr. sc. Mladen Smoljanović, epidemiolog s Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu.

U sklopu VIDIK festa održana je i jako dobro posjećena tribina pod nazivom „Bolesti hrvatskog društva i politike“, a na tribini su gostovali dr. Željka Markić, predstavnica građanske inicijative „U ime obitelji“ i psihijatar prof. dr. sc. Goran Dodig. Od 23. do 27. travnja 2014. u sklopu VIDIK festa, u kinu Karaman, prikazano je više zanimljivih dokumentarnih filmova, a manifestacija je završila otvaranjem samostalne likovne izložbe akademskog slikara Predraga Lešića i performansom udruge za promicanje eksperimentalne umjetnosti DADAnti iz Splita.

Hrvatska udruga Benedikt je u sklopu ovogodišnjeg VIDIK festa organizirala 12 događanja, a od svog osnutka u ožujku 2011. godine gotovo 150 različitih događanja. Posebno se istaknula organizacijom dviju manifestacija i to Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju i VIDIK festa. Ni grad Split ni Splitsko-dalmatinska županija nisu još financijski pomogli ovogodišnji VIDIK fest, a Hrvatska udruga Benedikt, iako je jedna od najaktivnijih udruga na području grada Splita, ali i šire, još od strane grada Splita nije dobila prostorije za rad, a u više navrata je uputila zamolbu za prostor prema gradskim službama.